Novosti

Projekt: Daj mi ruku za slijedeći korak – razvijanje alata za međuetnički dijalog i izgradnju mira

Glavni cilj projekta

dizajnirati aktivnosti za međuetnički dijalog mladih kao potporu aktivnostima izgradnje mira u ratom i konfliktom zahvaćenom području Izraela i Palestine

Primjere dobre prakse u izgradnji mira davali su iz prve ruke aktivisti i mirovni djelatnici koji su sudjelovali u otporu prema nasilju, izgradnji povjerenja, mira i mirnoj reintegraciji Hrvatskog podunavlja

Sasvim je normalno da je to ujedno bilo i upoznavanje s načinom svakodnevnog života, navikama, mentalitetom, kulturnim vrijednostima, vjerom, kulinarstvom, prirodnim ljepotama.

Projekt je vrijedan 43.170 EUR. Trebala nam je garancija o sufinanciranju projekta. Dobili smo ju od Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, odnosno od Zaklade za razvoj civilnog društva u vidu potvrde da će sufinancirati 20% od ukupnog proračuna. To je razlog što imam zadovoljstvo ovaj izvještaj iznjeti na ovom godišnjem sastanku

Partneri

  • Centar za mir iz Osijeka,
  • Centar za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema i
  • Međucrkveno mirovno vijeće IKV Pax Christi iz Utrehta

Posjeta Izraelu i Palestini

Obavljeni su razgovori s četrdesetak mladih ljudi od kojih su kasnije odabrani oni koji će doći u Hrvatsku (šest iz Izraela i šest iz Palestine) u pratnji dvije odrasle osobe.

Dogovoreni su svi operativni detalji za buduću izložbu fotografija

  • tema i naslova
  • način spremanja fotografija
  • glasovanje
  • slanje u Hrvatsku
  • tiskanje
  • izrada brošure uz izložbu

Tjekom posjete Izraelu i Palestini dvije tvrdnje su bile izrečene kao nepobitne:
Ne može se raditi na pomirenju dok nema sklopljenog mira
Normalizacija je neprihvatljiv termin za Palestince
Predstavljale su najveći izazov za rad

Prije odlaska na put poslali smo dopis Veleposlanstvu RH u Tel Avivu
Ugodno smo doživjeli poziv Njegove ekselencije veleposlanika da se želi susresti s nama
I danas smo sretni da smo nakon tog susreta imali ogromnu podršku ne samo Veleposlanstva RH u Tel Avivu, već i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.

I tako smo ogromnu pomoć od Veleposlanstva dobili za najznačajniju fazu projekta: posjetu četrnaesteročlane delegacije iz Izraela i Palestine Osijeku, bolje rečeno istočnoj Hrvatskoj. Veleposlanstvo je organiziralo i prijem prije putovanja kako bi naše buduće goste upoznali s Republikom Hrvatskom.
Istovremeno upoznali su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s projektom, pa smo tako bili ponovno ugodno iznenađeni pozivom iz Ministarstva da ih informiramo više o projektu.

Projektu je odobrena financijska potpora Ministarstva za dijelove na koje nismo računali (kao što je odlazak u Jordan za neke učesnike) i zrakoplovna karta za predsjednika partnerske organizacije iz Jeruzalema. Ali daleko najznačajniji dio na kojega su vrlo ponosni gosti iz Izraela i Palestine bio je prijem kod ministrice gospođe Vesne Pusić.

alf

Program posjete

Organiziran je čitav niz posjeta i razgovora s organizacijama civilnog društva koje su aktivne na izgradnji održivog mira

alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf alf

Kulturne i prirodne ljepote istočne Hrvatske

Bio je izazov izabrati što može biti intresantno ljudima koji dolaze iz Svete zemlje (Jeruzalem, Betlehem, Mrtvo more). I onda su se austrougarski dvorci, voda (Kopački rit) i zeleni brežuljci Krndije/Papuka dokazali kao dobitna kombinacija.

Iako su u evaluaciji učesnici izjavili da im je najvažniji dio posjete bio trening za osobni razvoj i unutrašnji mir, nama kao organizatorima mirovna konferencija i otvorenje izložbe najbolje ocjenjenih fotografija uz popratnu brošuru bio je centralni događaj kojeg smo mogli podijeliti s većim brojem OCD, sugrađana i kroz medije sa širom javnosti.

Izložba i brošura

Izrada brošure bila je podprojekt sama za sebe. U projektu je predviđeno da će brošura biti štampana na pet jezika: hrvatski, engleski, hebrejski, arapski i nizozemski. Tekstovi su stigli iz Izraela i Palestine. Naš tim i grafička tvrtka suočila se s problemom fonta slova, marginama teksta, lekturom. Preljepi proizvod koji je nastao unatoč preprekama možete slobodno uzeti za uspomenu.

Projekt kulturne razmjene

  • Bogatstvo različitosti
  • Prehrana
  • Brzina, točnost
  • Razuzdanost: Ako nas vidite da se ludiramo, to nije zato što smo neozbiljni, već zato što to u domovini ne možemo.

Razvojna pomoć

Znanja o metodama i modelima u izgradnji povjerenja, medijacije, pomirenja i izgradnje mira definitivno bi trebao biti hrvatski izvozni proizvod

Na projektu i izvještaju radile

Julijana Mladenovska-Tešija, asistentica na projektu

Tatjana Škrbić, voditeljica projekta

 

Projekt je sufinanciran sredstvima:

  • Anna Lindh foundation
  • Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
  • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

 

 

Posjet Izraela i Palestine Hrvatskoj

U okviru provedbe Projekta "Daj mi ruku za sljedeći korak - razvijanje alata za međuetnički dijalog i izgradnju mira", Centar za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek domaćin je radne posjete mladih iz Izraela i Palestine od 6.-11. svibnja 2013. Osijeku i okolini.

10. svibnja u 10 sati održati će se i završna konferencija te otvorenje Izložbe fotografija mladih autora: "S one strane zida".

Članak za Glas Slavonije objavljen u studenome 2012.

Intimni neprijatelji

Dobrosusjedski pogled kroz špijunku


Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku imao je priliku provesti četiri radna dana u Izraelu i Palestini, od 14.-18. listopada 2012. Ovo su zapisi s tog putovanja.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, zajedno s Centrom za demokraciju i razvoj zajednice (Center for Democracy and  Community Development), Jeruzalem i IKV Pax Christi iz Nizozemske, suradnici su na projektu pod nazivom "Pružimo ruke za slijedeći korak – razvijati alate za međuetnički dijalog i izgradnju mira" (Give me your hand for next step - developing tools for inter-ethnic dialogue and peace-building) koji je podržan od strane Zaklade Anna Lindh.

Unutar projekta predviđena je bila i radna posjeta CZM Osijek Izraelu i Palestini, tijekom koje se CZM susreo s timom našeg partnera vezano uz dalji razvoj projekta, ali i s udrugama i mladima iz Izraela i Palestine kako bi razmijenio iskustava i primjere dobre prakse izgradnje mira i suradnje u sukobu, modela mirovnih aktivnosti u zajednicama obuhvaćenim sukobima i bio inspiracija za izradu novih modela i aktivnosti. U okviru projekta predviđena je i posjeta skupine mladih Izraelaca i Palestinaca Osijeku u svibnju slijedeće godine, izložbe fotografija mladih organizirane u Hrvatskoj, Nizozemskoj, Iraelu i Palestini, tiskanje publikacije s fotografijama i tekstovima na pet jezika (hrvatski, engleski, hebrejski, arapski i nizozemski), trening za mlade i velika završna konferencija.

Jedna druga zemlja

Razumijevanje izraelsko-palestinskog sukoba zahtijeva učenje i proučavanje, ali i redovito praćenje događaja koji su, tijekom zadnjih 60 godina, skoro pa svakodnevni. Ali sve to "sjedne na svoje mjesto" tek kada dođete na aerodrom Ben Gurion koji je u blizi Tel Aviva, i još više, kada osjetite svježi zrak Jeruzalema. Prvo pitanje koje se nameće kada osjetite glatki autoput jest, kako li je ova zemlja izgledala kada su došli prvi doseljenici, jer ono s čime se svakako susrećete na svakom koraku u Izraelu, je visoka tehnologija par excellence, prekrasne masline na neplodnom tlu, plastenici s različitim voćem i povrćem pored Mrtvog mora bez kapi vode, ogromni nasadi palmi na stijenama s naslagama soli. Tamo sve to uspjeva, dok kod nas, s našim plodnim tlom iz kojeg izvire voda, patimo od (njihove) pustinjske suše.

Približavanje Jeruzalemu, približava nas etnički raznovrsnijem dijelu zemlje, što zbog mješavine Arapa i Židova, što zbog turista: bijele marame Ruskih vjernica, crne odore pravoslavnih svećenika, šarenilo katoličkih redova, Židovi s crnim šeširima ispod kojih se sjaje uvojci, muslimani u haljama različitih boja... Jeruzalem je podijeljen na zapadni – židovski i istočni – muslimanski dio, i ispresjecan obrambenim zidovima koji okružuju nova židovska naselja. Stari grad ima kontrolne točke na kojima su uglavnom mladi vojnici i policajci u uniformama sa zastrašujućim puškama - u množini, jednom u ruci i drugom na leđima. Osjećaj da je nešto drugačije je tu, premda ništa ne ostavlja prostora za strah. Naša destinacija je istočni Jeruzalem gdje je hotel talijanskog imena daleke B kategorije, ugodno smješten sasvim blizu zidina staroga grada. Ulica ispod nas miriše po svježim začinima, prekrasnoj hrani i slatkom ušećerenom voću – pravi raj za političke i kulinarske sladokusce.

"Masline će biti naš zid"

Koliko je kontekst važan, uočavamo već slijedećeg dana. Naši razgovori s mladima su zanimljivi, kreću od predstavljanja međuetničkog sukoba i rata u Hrvatskoj i završavaju s pričom o njihovim viđenjem stanja u zemlji koje se nikako ne može nazvati mirom. Ova produljena agonija paralelnog postojanja dva naroda, Židovskog i Palestinskog, je od oba učinila založnike vlastite povijesti, sadašnjosti ali i budućnosti. I jedni i drugi govore o svojoj spremnosti da se promijene, ali konkretnih koraka nema, jer svako približavanje onom drugom, je izdaja vlastitog naroda, kulture i identiteta. Pokušavamo biti kreativni i sudjelujemo u prijedlozima o naslovu foto-izložbe: kažemo mladim Palestincima u Ramallahu da smo vidjeli plakat na kojem je bila po našem razumijevanju prekrasna poruka: "Masline će biti naša granica" i u čudu gledamo kako s njihovih lica nestaju osmjesi, a naš bijeli golub mira s malisnovom grančicom pada pokošen. "Ta poruka znači da je cijeli teritorij dokle god ima maslina – Židovski, a maslina ima jako puno na palestinskom tlu." Šutimo nemoćno pred razlikom u percepciji.

"Vaš je sukob kompliciraniji od našeg"

Mladi su Židovi zbunjeni svim tim sukobljenim stranama u našem ratu. Tko je bio protiv koga, ratovao pa se zatim pomirio i krenuo u boj protiv nekog trećeg, sve je to "jako komplicirano" jer se kod njih jasno zna tko su strane u sukobu. "Mi i oni se ne volimo. Mi i oni se mrzimo. Otvoreno i jasno." Koncept "dvije države" je prihvatljiv čak za 60% Židova, kažu najnovija istraživanja o kojim nam je govorio Ilan Baruh, bivši sudionik u šestodnevnom ratu, bivši veleposlanik Izraela u Južnoj Africi i dugogodišnji mirovni aktivist. "Ali", dodaje on, "samo 2% vjeruje da će se to i ostvariti tijekom našeg života". Stanje apatije je na obje strane. Obje misle da je uzaludno bilo što napraviti na razini građanina. Židovi, stoga što se politika brine o tome da država opstaje i dalje se širi (pozicija moći), a Palestinci stoga što stanje okupacije se nastavlja a njihova unutarnja razjedinjenost raste (pozicija nemoći). Disbalans sukobljenih strana je vidljiv i kroz smanjenu podršku arapskih država Palestini: mladi Palestinci u Ramalahu nam kažu da je osjetno pala financijska i ina podrška velikih i moćnih arapskih država, da je Katar, primjerice, svoju pomoć usmjerio ka Iranu u cilju sprječavanja sukoba, a Palestinu su zaboravili. To, i ponuda Arapske mirovne inicijative upućena od strane 20 arapskih zemalja Izraelu jasno govore da arapski svijet uvažava Izrael i kao stranu u sukobu ali i jednakog partnera u pregovorima.

"Mi smo intimni neprijatelji"

Naši identiteti su povezani: mi i naši susjedi pripadamo sličnom kulturalnom setingu koji nas u mnogome povezuje. Kako se tijekom sukoba previše pozivamo na razlike, zaboravljamo na naše sličnosti i one nas koštaju mira. Ovo je, čini se priča ne samo Izraela i Palestine, već i Hrvatske i ostalih zemalja u našoj regiji. Sretna okolnost u hrvatskoj situaciji su bili UN, EU i NATO, koji su se upleli u naš sukob i prelazak ka miru učinili bržim, lakšim, a tranziciju ka demokratkim društvima održivijom, istaknuo je hrvatski veleposlanik u državi Izrael, Pjer Šimunović prigodom našeg susreta u Jeruzalemu. Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji je, po mišljenju našeg Veleposlanika, veliki iskorak ka trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Izrael i Palestina prizivaju ali ne žele istinsko uplitanje nijednog od ovih faktora jer to znači da će morati vidjeti ne samo gdje griješi neprijatelj, već i oni sami. Nije riječ o tome da su UN, EU ili NATO apsolutno objektivni arbitri, već da su kao strani faktori potrebni kako bi se ubrzao proces primjene i dosljedne provedbe dogovorenog. Prosječni Izraelac vijesti gleda ili sluša svaki sat pa ipak živi u informacijskoj blokadi "goroj od betonskog zida kojim su naša naselja podijeljena", dodaju mladi Židovi i imaju pravo. Mjehuri u kojima ova dva i medijski odvojena naroda žive, se moraju probiti izravnom komunikacijom, otvorenim dijalogom običnih, malih ljudi željnih konačnog smirivanja stanja i pronalaska trajnog rješenja koje će utišati zveket oružja.

Mirovne aktivnosti u sjeni izbora

Postoje udruge civilnog društva u Izraelu i Palestini koji se bave mirom. Ali su u manjini i rade tiho. Svako izlaganje medijima i javnosti povlači osudu glasne ekstremne manjine. Trenutno sve su oči uprte u predstojeće izbore, istaknuo je u više navrata Walid Salem, direktor Centra za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema. Naime u siječnju je izbor za parlamentarne zastupnike u izraelskom Knessetu. Umjereni s obaju strana se nadaju vraćanju Ehuda Olmerta na političku scenu i obnavljanju njegove Kadime nakon poraza na izborima u 2009. Na taj način, i uz koaliciju s laborističkim i liberalnim strankama lijevog centra, priželjkuju stvaranje ozbiljne opozicije Netanyahuovoj Likud stranci i njihovim desnim partnerima u Knessetu. Oči umjerenih su uprte i u američke izbore. Nadaju se ishodu koji će značiti nastavljanje zaustavljenih pregovora Olmert-Abbas iz 2008. godine i ostvarenje koncepta "dvije države" koje je zaustavljeno izborom Baracka Obame za predsjednika. Treće što pozorno prate jest stanje u Iranu – boje se izbijanja rata.

Ipak, malim koracima, mladi mirovnjaci rade ustrajno na približavanju različitih ciljanih skupina ali ponajprije mladih. Organiziraju autobuse kojima se međusobno posjećuju, organiziraju susrete i razgovore u trećim zemljama, komuniciraju face-bookom i drugim društvenim mrežama... To nije dovoljno, ali je dobar znak da zdravo tkivo ipak postoji a da bi se održalo i razvilo, dobrodošla mu je sva pomoć izvana jer unutarnja je vrlo mala. To smo pokušali iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava s našim partnerima, Centrom za demokraciju i razvoj zajednice iz Jeruzalema i IKV Pax Christi  iz Nizozemske kroz ovaj projekt Zaklade Anne Lindh. Nadamo se da ćemo biti uspješni u tome, da ćemo nastaviti i u buduće pomagati mlade Izraelce i Palestince, i biti inspirativni u njihovim nastojanjima približavanju.

Tatjana Škrbić

Julijana Tešija



Projekt "Dajmo ruke za slijedeći korak - razvijati alate za međuetnički dijalog i izgradnju mira

Donatori:

Anna Lindh Euro-Mediterranean Foundation for the Dialogue between Cultures

http://www.euromedalex.org/

alf_logo_2012_banner

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - Nacionalna mreža Anna Lindh Program Suradnja na Euro-Mediteranu

http://zaklada.civilnodrustvo.hr

nac_zaklada

 

RH Ministarstvo vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr